Ako ste imali osjećaj da se status danas više ne gradi nužno kroz skupe torbe i satove, nego kroz “male stvari” koje je (paradoksalno) gotovo nemoguće nabaviti – taj osjećaj je točan. Na tržištu je moguće jasno uvidjeti novu logiku: nije ključ u cijeni, nego u rijetkosti + vidljivosti (viralnost) + osjećaju “ulova”. Drugim riječima, status se pomiče od “imam skupo” prema “imam rijetko, i svi znaju da je rijetko”. Ovo nije novo – novo je koliko je brzo i masovno Namjerno stvar

Samostalan život zvuči kao sloboda. I često jest. Vlastiti ritam, vlastiti mir, osjećaj da napokon upravljaš svojim prostorom i svojim vremenom. Ali između “jedva čekam” i “selim se” gotovo uvijek stoji jedna manje romantična stvar: računica. I to ne samo računica najma. Stvarni trošak samostalnog života je paket - a kad ga prvi put kreneš plaćati sam/a, shvatiš da samostalnost nije jedna stavka, nego cijeli život. U EU se mladi u prosjeku odsele od roditelja oko 26. godine,

Kad si u dvadesetima, mirovina zvuči kao tema za neku daleku verziju tebe. Ne za osobu koja je tek dobila prvu plaću, plaća stanarinu, gleda cijene goriva, planira vikend-putovanje ili pokušava izgurati mjesec bez minusa. I upravo je zato tako lako odgoditi tu temu. Ne zato što mladima nije stalo, nego zato što naš mozak prirodno prednost daje onome što je blizu, hitno i emocionalno glasno, dok je budućnost tiha, apstraktna i bez notifikacija. U tom smislu, mirovina je gotovo

Najveći udar na budžet ponekad ne dolazi od jedne skupe odluke, nego od deset sitnih koje ni ne doživiš kao problem. Upravo zato kraj mjeseca zna biti zbunjujuć: nemaš osjećaj da si kupio/la nešto veliko, a novca je svejedno manje nego što si očekivao/la. Jedna dostava, dva taxija, nekoliko “usputnih” kava, mala doplata u aplikaciji, naknada za uslugu, pretplata koja se automatski obnovila — ništa od toga samo po sebi ne zvuči ozbiljno. Ali zajedno mogu napraviti puno veću ru

Nekad su prijevare bilo lakše uočljive. Poruka je bila puna grešaka, e-mail adresa čudna, a cijela priča djelovala je sumnjivo već na prvi pogled. Danas to više nije tako. Uz pomoć umjetne inteligencije prevaranti mogu složiti uvjerljive poruke, oponašati stil pisanja, lažirati glas [i] , pa čak i stvoriti sadržaj koji izgleda kao da dolazi od stvarne osobe, banke ili institucije. Europol, Europski parlament i Nacionalni CERT (dio je Hrvatske akademske i istraživačke mreže –

Osobe rođene i odrasle u istom ili sličnom vremenskom razdoblju, koje imaju iste ili slične uvjete života, pripadaju i istoj generaciji ljudi. Stoga, za ljude objedinjene u istoj generaciji svojstvene su i slične navike. Također, svaka generacija ljudi ima specifične stavove, motive te načine ponašanja. Kroz povijest je definirano pet generacija ljudi. Počevši od tradicionalista, baby-boom generacije, generacije X, generacije Y te završno s generacijom Z, kao najnovijom gene

U današnjem svijetu s populacijom od preko 8 milijardi potrošača i nedavnim financijskim krizama, nikada nismo imali više opcija za nabavu traženih dobara. Konkurencija između poduzeća je nemilosrdna i ima tendenciju rasta, jednako kao i naša potrošnja. Potrošačko ponašanje je postalo predmetom interesa ne samo zato što smo prestali kupovati isključivo nužne proizvode i usluge već smo se okrenuli konzumaciji motiviranoj našim željama i idealima. Poznato je da je svako ljudsko

Djeca od trenutka kada dođu na svijet prolaze kroz različite faze kognitivnog razvoja te sazrijevaju kao dio društva. Kroz djetinjstvo i adolescenciju razvijaju svoja razmišljanja, stavove, vještine, percipiraju svoju okolinu te usavršavaju razumijevanje međuljudskih odnosa. Stoga društveni i kognitivni razvoj u tom periodu predstavljaju temelje razvoja djece kao potrošača. Način na koji djeca postaju potrošači te donose odluke o potrošnji predstavlja proces socijalizacije dj

Današnje vrijeme koje prate pandemija, ratovi, sukobi, krize, inflacije trebali bismo biti financijski odgovorni, pismeni i racionalni prema našim kupovnim odlukama. Svaki od nas potrošača ima ponekad želju, potrebu, kupiti određeni proizvod koji nam se sviđa dok s druge strane poduzeća trebaju zadovoljiti svoga krajnjeg potrošača. I sada si postavljamo ključno pitanje: kako racionalno upravljati kupovnim odlukama, tj. kako donositi kupovne odluke? Istraživanja su, prema Kotl